Uzgoj začina...

Začinsko bilje može se uzgojiti iz sjemena ili sadnica,a najbolje je kvalitete u travnju,lipnju ili na jesen,u rujnu.
Svježe začinsko bilje, pogotovo ako ste ga sami uzgojili, vaša će jela učiniti mirisnijim i ukusnijim.Osim lijepe arome imaju i ljekovita svojstva.

Život u gradu, u malim stanovima s minijaturnim balkonima i lođama, često nam ne ostavlja puno prostora da uzgojimo ni cvijeće u loncima, a o začinskom vrtu i povrtnjaku može se samo sanjati. Prisiljeni smo se snalaziti na različite načine.
Začinsko bilje ne podnosi puno vlage u zemlji i ustajalu vodu, pa stoga kad ga posadite u posude na dno stavite sloj šljunka, radi otjecanja vode. Sadite maksimalno po tri biljke (po mogućnosti srodne i jednakih zahtjeva) u posudu, jer se biljke u dobrim uvjetima i stalnu njegu, vrlo brzo rašire. Bilje za koje se dobro brinete i dobro ga održavate širi se i raste u visinu i širinu, kao npr. bosiljak, metvica, peršin i vlasac, pa ga morate stalno obrezivati, a potrebno je sačuvati listove i njihova svojstva.
Da biste sačuvali kvalitetu i svježinu bilja, sušite ih u tamnoj prostoriji, s dobrim protokom zraka ili na propuhu. Druga mogućnost čuvanja je zamrzavanje ili čuvanje u ulju.







Peršin, obični i kovrčavi (Petroselinum crispum) dobro podnosi sunčani položaj, odličan je izvor vitamina C, A i B. Koristi se za juhe, umake, kao dodatak ribi i krumpiru, a čaj od peršinova lišća koristi se kao laksativ. Ima ga u cijelom svijetu i pretpostavlja se da je najkorišteniji začin od svih. 
                                                 
Bosiljak (Ocimum basilicum) bosiljak ima raznih varijeteta, kovrčavih, sitnolisnih, krupnolisnih, zelenih, žućkastih ili ljubičastih. Sije se svake godine u travnju ili svibnju, kad prođe opasnost od mraza, ne voli propuh, ali obožava sunce. Koristi se kod svih jela s rajčicom, u talijanskoj i mediteranskoj kuhinji je nezamjenjiv u gotovo svakom jelu i salati. Odličan je digestiv i antioksidans.
                                  
Kadulja (Salvia officinalis) voli stjenovitije tlo i ne podnosi veliku vlagu oko korijenove bale. Obožava sunce i redovito je treba obrezivati da bi rasla u širinu, koristi se u čaju i jelima s rajčicom. Antiseptik je, odlična je za dezinfekciju usta i grla te parenja kod prehlada.
                              
Ružmarin (Rosmarinus officinalis) uspijeva na svim vrstama zemlje osim na glinenom tlu. Voli sunce, ne voli zalijevanje i odlično se može uzgajati u posudama za cvijeće, višegodišnja je biljka, vrlo često se koristi čaj od ružmarina za stimulaciju rada žuči, smirenje glavobolja i liječenje infekcija dišnih putova, u jelima je odličan za ribu s roštilja ili odreske od mesa.
                                    
Vlasac (Allium schenoprasum) voli rastresitiju zemlju, potrebno ga je stalno prihranjivati, ali i stalno kratiti, jer brzo i bujno raste. Može rasti na direktnom suncu. Ima ista svojstva kao i luk, vrlo lijepe ljubičaste cvjetove i široku upotrebu u kuhinji, od dekoracije salata i juha, do jela s mesom. Dodajem ga na kraju kuhanja, jer lako gubi svojstva, pun je vitamina A i C te željezom.
                                  
                                             

Metvica (Mentha piperita) također dolazi u stotinjak varijeteta, voli svježe tlo, s dosta vlage. Može rasti dobro na suncu ili u polusjeni, obavezno joj lišće skraćujte da raste u širinu i čuvajte lišće za divan čaj. Odlično pomaže kod probavnih smetnji bilo koje vrste i djeluje okrepljujuće.
                               
Korijander (Coriandrum sativum) osim što sliči na peršin, voli iste uvjete za rast kao i peršin, što više sunca, to on bolje raste, ali ne voli veliku vlagu. Čaj od listova korijandera ublažava zubobolju, sjeme korijandera poboljšava probavu, a izdrobljena zrna potopljena u maslinovo ulje daju odlično ulje za masažu i zatezanje kože.