Vrt iz snova

    

Pravilno odabrano bilje kao i posebni dodaci mogu stvoriti prekrasnu vrtnu atmosferu,idealnu za odmor,uživanje,ali i ˝pokazivanje˝.Naravno,važno je da se pri tome pretjerano ne istrošite,osobito ukoliko vam je budžet strogo limitiran.Nevjerovatno je koliko se može dobiti uz kvalitetnu ideju i relativno umjeren trošak.Zato sačinite plan i radite po planu!

                     
                         
Sama razrada ideje može biti zabavna i pretvoriti se u igru.Kombiniranje raslinja,puteva i staza,dodavanje detalja kao npr. alpinentumi,vrtna jezerca i ribnjaci.Sve to može biti zabavno,opuštajuće i motivirajuće,a rezultat je vrhunska nagrada-predivan vrt u kojem ćete uživati.to će biti vaša oaza boja i oblika.


         

Proljetna sadnja

Ruža

 Ruža se sadi u rupu dubine i širine 35-40 cm. Preporuča se zemlju oplemeniti odstajalim stajskim gnojivom ili kompostom. Biljku postavimo u rupu tako da je cijep (mjesto gdje je ruža cijepljena na divlju podlogu) 3-5 cm ISPOD zemlje. Zemlju lagano zagrčemo i sloj po sloj zalijevamo, tako da nam lijepo nalegne oko biljke i ubuduće ostane rahla struktura. Ništa se ne gazi nogama niti tiska rukama. Kad je sadnja gotova, provjerimo da je cijep pod zemljom kako treba. Rahlu zemlju ostavimo oko biljke. Preporuča se napraviti kanalić oko biljke da bi nam kasnije ruža ljepše mogla piti vodu.

                                     
                                

Podsjećamo da sve ruže treba zaliti najmanje jednom tjedno s 5-10 l vode, bez obzira na količinu padalina jer ona najčešće nije dostatna da zalije korijen ruže. Ne preporuča se zalijevati po lišću, već samo pod korijen.

Ponovo su u modi posebne ljepotice među ružama – ruže stablašice. Postoje dvije vrste ruža stablašica:
a) grmolike ruže stablašice – Na visinu štapa 60 ili 100 cm cijepe se mini ruže, floribunde ili ruže čajevke. Dakle, veličina krošnje ovisi o tome koja je sorta cijepljena na stablašicu, a može biti 30-100 cm. Obično se ne cijepe robusnije ruže jer ne tvore lijepu formu krošnje. Ovakve vrste stablašica obično se koriste za tvorbu drvoreda ako imamo veliki prilaz kući ili ih sadimo samostalno u tegle ili kao samostojeći soliteri nasred travnjaka, kamenjara ili neke druge površine gdje će dominirati svojom ljepotom i raskoši.
b) pendulaste ruže stablašice – zanimljive su zbog svog neobičnog oblika i karakteristike da im se grane vješaju prema zemlji ili kod nekih vrsta tvore formu kao kišobran. Ova se vrsta obično cijepi na visinu 140-150 cm. Na vrh stabla cijepe se ili ruže pokrivačice pa je širina krošnje kod ovakve ruže oko 1,5 m ili ruže penjačice pa je krošnja kod ovih stablašica promjera 3-3,5 m.Pendulaste ruže stablašice najljepše dolaze do izražaja kao samostojeći soliteri i kada se rascvatu djeluju poput princeza u našem vrtu.


                                           


                                               

Uzgoj začina...

Začinsko bilje može se uzgojiti iz sjemena ili sadnica,a najbolje je kvalitete u travnju,lipnju ili na jesen,u rujnu.
Svježe začinsko bilje, pogotovo ako ste ga sami uzgojili, vaša će jela učiniti mirisnijim i ukusnijim.Osim lijepe arome imaju i ljekovita svojstva.

Život u gradu, u malim stanovima s minijaturnim balkonima i lođama, često nam ne ostavlja puno prostora da uzgojimo ni cvijeće u loncima, a o začinskom vrtu i povrtnjaku može se samo sanjati. Prisiljeni smo se snalaziti na različite načine.
Začinsko bilje ne podnosi puno vlage u zemlji i ustajalu vodu, pa stoga kad ga posadite u posude na dno stavite sloj šljunka, radi otjecanja vode. Sadite maksimalno po tri biljke (po mogućnosti srodne i jednakih zahtjeva) u posudu, jer se biljke u dobrim uvjetima i stalnu njegu, vrlo brzo rašire. Bilje za koje se dobro brinete i dobro ga održavate širi se i raste u visinu i širinu, kao npr. bosiljak, metvica, peršin i vlasac, pa ga morate stalno obrezivati, a potrebno je sačuvati listove i njihova svojstva.
Da biste sačuvali kvalitetu i svježinu bilja, sušite ih u tamnoj prostoriji, s dobrim protokom zraka ili na propuhu. Druga mogućnost čuvanja je zamrzavanje ili čuvanje u ulju.







Peršin, obični i kovrčavi (Petroselinum crispum) dobro podnosi sunčani položaj, odličan je izvor vitamina C, A i B. Koristi se za juhe, umake, kao dodatak ribi i krumpiru, a čaj od peršinova lišća koristi se kao laksativ. Ima ga u cijelom svijetu i pretpostavlja se da je najkorišteniji začin od svih. 
                                                 
Bosiljak (Ocimum basilicum) bosiljak ima raznih varijeteta, kovrčavih, sitnolisnih, krupnolisnih, zelenih, žućkastih ili ljubičastih. Sije se svake godine u travnju ili svibnju, kad prođe opasnost od mraza, ne voli propuh, ali obožava sunce. Koristi se kod svih jela s rajčicom, u talijanskoj i mediteranskoj kuhinji je nezamjenjiv u gotovo svakom jelu i salati. Odličan je digestiv i antioksidans.
                                  
Kadulja (Salvia officinalis) voli stjenovitije tlo i ne podnosi veliku vlagu oko korijenove bale. Obožava sunce i redovito je treba obrezivati da bi rasla u širinu, koristi se u čaju i jelima s rajčicom. Antiseptik je, odlična je za dezinfekciju usta i grla te parenja kod prehlada.
                              
Ružmarin (Rosmarinus officinalis) uspijeva na svim vrstama zemlje osim na glinenom tlu. Voli sunce, ne voli zalijevanje i odlično se može uzgajati u posudama za cvijeće, višegodišnja je biljka, vrlo često se koristi čaj od ružmarina za stimulaciju rada žuči, smirenje glavobolja i liječenje infekcija dišnih putova, u jelima je odličan za ribu s roštilja ili odreske od mesa.
                                    
Vlasac (Allium schenoprasum) voli rastresitiju zemlju, potrebno ga je stalno prihranjivati, ali i stalno kratiti, jer brzo i bujno raste. Može rasti na direktnom suncu. Ima ista svojstva kao i luk, vrlo lijepe ljubičaste cvjetove i široku upotrebu u kuhinji, od dekoracije salata i juha, do jela s mesom. Dodajem ga na kraju kuhanja, jer lako gubi svojstva, pun je vitamina A i C te željezom.
                                  
                                             

Metvica (Mentha piperita) također dolazi u stotinjak varijeteta, voli svježe tlo, s dosta vlage. Može rasti dobro na suncu ili u polusjeni, obavezno joj lišće skraćujte da raste u širinu i čuvajte lišće za divan čaj. Odlično pomaže kod probavnih smetnji bilo koje vrste i djeluje okrepljujuće.
                               
Korijander (Coriandrum sativum) osim što sliči na peršin, voli iste uvjete za rast kao i peršin, što više sunca, to on bolje raste, ali ne voli veliku vlagu. Čaj od listova korijandera ublažava zubobolju, sjeme korijandera poboljšava probavu, a izdrobljena zrna potopljena u maslinovo ulje daju odlično ulje za masažu i zatezanje kože.
                                    

U susret proljeću...

Mi smo još uvijek  okovani snijegom i ledom.Na ovom zubatom suncu priroda se još nije počela buditi i cvjetati, ali dok ne zatopli i prve glavice proljetnog cvijeća nas ne pozdrave svojim veselim bojama,možemo sami izraditi
ljupke buketiće čije će nam šarenilo podariti čaroliju proljeća.

Zimski cvijet

Dok zima još vlada i u isčekivanju proljeća predstavila bi vam biljku koja cvijeta za vrijeme zime.

Sniježak-biljka koja cvijeta za vrijeme zime..

To je zimzelena,višegodišnja,prilično omiljena vrtna cvijetnica naših obalnih krajeva.Svojom bogatom cvatnjom uporno u zimskom razdoblju prkosi buri i niskim temperaturama.

Sniježak krase upadljivi, snježno-bijeli cvjetovi u gustim cvatovima i sitni tamno-zeleni listići. Ovo je jako zahvalna trajnica ukoliko joj osigurate povoljne uvjete za rast i razvoj. Pogoduju joj južni ili jugozapadni, osunčani položaji i dobro drenirano, pjeskovito tlo. Skromnih je zahtjeva u pogledu tla te dobro podnosi ljetna, duga sušna razdoblja.

Osobito lijepo izgleda u kamenjaru zajedno s drugim biljkama sličnih zahtjeva. Primjenjuje se i za pokrivanje tla, sadnju uz rub opločenja, prekrivanje niskih zidova, sadnju unutar suhozida.
Najčešće se razmnožava dijeljenjem u proljeće. Optimalan razmak sadnje je 20 cm (gušći sklop pogoduje brojnim gljivičnim uzročnicima bolesti).
Velike štete u vidu grizotina na listovima uzrokuju puževi. U borbi protiv puževa možemo se koristiti kemijskim preparatima, odnosno limacidima ili posegnuti prema nekoj od ekoloških metoda zaštite od puževa.